Ciljevi projekta
Projekt CroINOP je osmišljen kroz realizaciju šest temeljnih ciljeva. Prvo (O1.) kroz uspostavljanje, razvoj i unaprjeđenje CroINOP-a, zatim (O2.) kroz osmišljavanje i razradu strategije razvoja predmeta i opsega istraživanja, treći (O3.) cilj bi bila primjena CroINOP-a u praksi putem savjetovanja osuđenika koji imaju osnove za obnovu postupka temeljem naknadne DNK analize te postupanje kroz angažman pružatelja intelektualnih usluga (odvjetnika). Temeljem istraživanja i podataka do kojih se došlo uspostavila bi se (O4. cilj) CroINOP baza koja bi razvijala i unaprjeđivala. Sve podatke analiziralo bi se (O5. cilj) te bi rezultati bili temelj za stjecanje novih znanja i predlaganje novih rješenja, što ujedno i predstavlja šesti (O6.) cilj, predstaviti rezultate projekta.
Očekivani rezultati projekta
Projektom se namjeravaju ispuniti ciljevi temeljnog i primijenjenog istraživanja (v. metodologiju istraživanja), u smislu uvođenja – testnog modela projekta nedužnosti u Hrvatskoj. Projekti nedužnosti omogućuju osuđenicima preispitivanje predmeta radi utvrđivanja nedužnosti. Jedna od ključnih metoda je provođenje naknadnog vještačenja DNK, što bi se zainteresiranim osuđenicima omogućilo ovim projektom. ‘Projekti nedužnosti’ imaju i utjecaj na pravosudni sustav u smislu ispravljanja pogrešaka oslobađanjem nedužnih osoba i pronalaženjem stvarnih počinitelja. Temeljna ideja je pomoći osobama koje su osuđene, a nedužne su, i to činjenično nedužne, ne zato što je u postupku došlo do povrede njihovih postupovnih prava. Učinci primijenjenog istraživanja biti će ponajprije bili vezani za postupanje u takvim predmetima, jer bi se osiguravanjem stalnog modela omogućilo osuđenicima ostvarivanje prava na obnovu postupka i u situacijama u kojima nemaju za to financijskih mogućnosti. Ideja je da ‘projektima nedužnosti’ imaju pristup svi osuđenici, za koje se pokaže osnovana sumnja da su nedužni osuđeni. Vrlo važan učinak CroINOP-a biti će i publiciranje stečenih znanja putem znanstvenih radova u časopisima A1 kategorizacije. Prema radnom planu imalo bi ih se napisati najmanje osam. Također, je zamišljeno da se CroINOP-om uspostavi baza podataka (A4.1.) o predmetima u kojima bi došlo do obnove, ali i drugih važnih podataka. Jedan od važnih učinaka bila bi i izrada smjernica za postupanje u takvim slučajevima. Smjernice bi sadržavale i obrasce za podnošenje zahtjeva, za što se pretpostavlja da bi imalo značajan učinak na dosadašnju praksu u takvim slučajevima.